Od lipnja do rujna na našim poljima mogu se vidjeti stabljike visoke preko jednog metra koje cvatu gustim žutim cvjetovima. Najčešće se radi o gustocvjetnoj i velikoj zlatnici koja je jedna od prvih biljaka koje su donesene iz Sjeverne Amerike u Europu. Najprije su je sadili u botaničkim vrtovima i parkovima odakle se proširila u prirodu (u većem dijelu Europe proširila se u 19. stoljeću).

Brzo se širi, naročito na područjima koje se slabije obrađuju, jer jedna biljka proizvede tisuće sjemenki koje se šire vjetrom. Utvrđeno je da na područjima obraslim zlatnicom ima manje mrava, a njezino korijenje proizvodi tvari koje usporavaju rast drugih biljaka. Jedna je od najinvazivnijih biljaka kod nas i uz ambroziju je najagresivnija, zauzima najviše područja i radi najviše štete.

Stabljika velike zlatnice

Jako je zanimljiva pčelarima jer se radi o medonosnoj biljci i cijenjena je pčelinja ispaša u kasno ljeto i jesen kad nedostaje ostalih cvjetnih vrsti. Zbog toga su neki pčelari, iako se radi o korovu, kupovali njezino sjeme i sadili je. Boja njezinog meda je zlatnožuta do tamnožuta, kod brze kristalizacije med ne otvrdne potpuno pa ga pčelari smatraju dobrim za zalihe koje pomažu pčelama kod prezimljavanja.

Listovi zlatnice imaju značajan udio lateksa pa je Thomas Edison svojevremeno istraživao mogućnost da se od nje izrađuju automobilske gume.

Prava zlatnica (Solidago virgaurea)

Autohtona vrsta kod nas je prava zlatnica i popularna je u narodnoj medicini. Prava zlatnica ima dvostruko jače djelovanje od svojih većih, stranih rođaka. Zovu je i zlatna trava i ženska vrbovica. Koristila se za liječenje bolesti bubrega i urinarnog trakta. Koristila se i za sprječavanje nastajanja i uklanjanje žučnih kamenaca, a studije poljskih znanstvenika (1986. i 1988.) su i dokazale njezinu vrijednost za tu namjenu. Saponin iz zlatnice ima i učinkovito protugljivično djelovanje. U narodnoj medicini koristila se za liječenje ozljeda i čireva, a svježi listovi su se gnječili i stavljali na mjesto uboda insekata ili ugriza.

Zlatnica se koristila i za bojanje tkanine u žuto, pa možda i neki naši "žutanjki", narodna nošnja kojom FA Šiljakovina oduševljava publiku širom Hrvatske i Europe, duguju svoju boju upravo zlatnici.

Prava zlatnica raste najčešće u bukovim šumama, voli zrak pa ne raste u gustoj travi već na prostorima gdje pola metra do metar oko nje nema drugih biljaka.

Izvori