Opće poznata činjenica, koju srećemo u literaturi koja se bavi ovim krajevima, govori da je Šiljakovina dobila ime po potoku Šiljku. "Potok je dobio ime od riječi 'šilovinje' i 'šilovlje' koje označavaju šumu crnogoricu. Oko sela nema više velikih crnogoričnih šuma već samo ostataka, a stariji se sjećaju Smogora, starog bora (zvan smogor, bijeli bor - pinus silvestris), koji se zimi vidio čak s Medvednice, bio je visok 23 metra, opseg debla u prsnoj visini bio mu je 275 cm. U njega je udario grom, počeo se sušiti, pa je posječen 1969." (WIKIPEDIA)

Često se, kod objašnjenja nekog imena, polazi od imena na književnom standardu, međutim da bi dokučili pravo značenje imena trebalo bi krenuti od izvornog imena, onako kako ga izgovaraju ljudi koji tu žive, povijesnog, tradicijskog imena.

Domaći potok zovu Šilak, a ime sela je Šilakovina i to ime se, u različitim transkripcijama, prvo pojavljuje u povijesnim dokumentima.

Slični toponimi

Ako u istraživanju tražimo ime Šiljak dobijemo cijeli niz imena vrhova i ostalih šiljastih pojmova. Ograničimo li se samo na Šilak dobijemo vrlo malo pojmova. U okolici Virovitice sredinom XIII. stoljeća pojavljuje se potok Šilakovica ('ad fluvium Sylacoycha', Marija, hrvatsko-ugarska kraljica potvrđuje Virovitici sloboštine i određuje teritorij, Na Zečjem otoku 1248.).

Ostali slični toponimi, a da nisu vezani uz vrhove su:

  • selo Šiljevina koje zajedno sa selima Pribić crkveni (gornji), Kabur, Kostelac i Skok 1907. postaje Crkveni Pribić (danas Pribić Crkveni, u sastavu općine Krašić). Odmah uz Probić Crkveni nalazi se Pribić, u kojem je rođen hrvatski kardinal Franjo Kuharić. Spominje se u XVI. stoljeću kao Syliewina, posjed porodice Bakšića.
  • posjed Šilevac (Syleuch), zamjena posjeda u Zagrebu, 1351.
  • današnje Jadranovo, kod Crikvenice, do 1880. zvalo se Sveti Jakov Šiljevica
  • Šiljakovac - selo u beogradskom okrugu, opština Barajevo. Broj stanovnika je 620, nogometni klub im se zove FC Šijakovac, a još su poznati i po dva hrasta koji su stari oko 230 godina i smatraju se najstarijim stablima na području Beograda. Eh, da su se naši bolje brinuli o Turskom hrastu.

Šiljevina - biljka

Šiljovke (lat. Cyperaceae) su biljna porodica iz reda travolike (poales), razred jednosupnica (Liliopsida). Od 90 rodova u Hrvatskoj su poznati sitnik ili šiljevina (Schoenus), šašina (Scirpus), šiljkica (Rhynchospora), resasti šilj (Fimbristylis), suhoperka (Eriophorum), jezernica ( Eleocharis), šaš (Carex), trešnica (Blysmus) i šilj (Cyperus), po kojem porodica nosi ime.

Rod Schoenus kod nas ima tek nekoliko vrsta, a vrsta Schoenus nigricans jedina je tog roda u hrvatskoj flori (Nikolić i sur., 2008.). Cijeli rod je ugrožen zbog degradacije prirodnog staništa. Njezino prirodno stanište su vlažna i močvarna mjesta te cretovi (čret). Kako zemljište oko potoka nije bilo regulirano i puno više je plavio sigurno je oko njega bilo puno više mjesta gdje se mogla širiti šiljevina. Tako da je i velika vjerojatnost da je potok dobio ime po biljci koja je oko njega rasla, a ne po šumi na obroncima oko njega.