Službeno ime: Ciganjščak

Iskrivljen naziv: Ciganščak

Šuma ispod Bratušovoga brijega prema potoku Šiljku se zove Cigôjnščak. U Hrvatskoj se toponim Ciganjščak dosta često spominje, a najčešći je u Međimurju.

Mogli bi pretpostaviti da su u nekom trenutku, na tom području, živjeli pripadnici naroda Cigana, odnosno Roma.

Ne zna se točno zašto su se stalno selili, no zna se da su se u više navrata od 5. do 9. st. iseljavali iz Indije i išli u raznim smjerovima, pa su tako došli i do Europe. U hrvatske zemlje doseljavaju se u drugoj polovici 14. st. (Dubrovnik, Zagreb) te su u manjim skupinama radili kao trgovci i obrtnici (mesari, kovači, krznari, kotlokrpe).

Marija Terezija zapovjedila protjerivanje nomadskih Roma ili propisala njihovo stalno naseljavanje, porezna i druga davanja državi i lokalnim feudalcima, vojnu obvezu, oduzimanje konja i kola i sl. Danas je teško spojivo i s etikom i sa zdravim razumom, ali ta je dama propisala i oduzimanje ciganske djece od njihovih roditelja te njihovo smještanje u građanske i seoske obitelji kako bi bila odgojena u kršćanskom duhu(!). Najlakše je izokrenuti tezu, pa se kasnije dugo govorilo kako su upravo Cigani ti koji otimaju drugima djecu da bi za njih prosila.

Jezični imperijalizam i politička korektnost - Nives Opačić.

Zanimljivo je da uz lokalitet Batinka i dalje uz potok Šiljak postoje čestice koje nose naziv Selo (790, 798/*) što bi moglo označavati da se tu negdje nalazilo nekakvo naselje.